Archive
Hosteler
Number 36/37
Season 2009
Contents
Na putovanjima sam veliki istraživač
Zemlja vulkana i domovina najrazvijenije civilizacije Novoga svijeta
Na putu prema gore II. dio
Zemlja izvorne prirode, endemskih vrsta i lagodnog života
Po otoku sunca i mističnih antičkih ostataka brže od kazaljke na satu
S Ferijalnim u Beč, Istanbul, Pariz, London...
AUSTRALIJA
Zemlja izvorne prirode, endemskih vrsta i lagodnog života
By Marija Renić
AUSTRALIJA

S koje god točke na svijetu krenuli put Australije, čekat će vas dugačko putovanje. Iz Hrvatske za taj put morat ćete izdvojiti 24 do 28 sati, ovisno gdje presjedate i koliko letova mijenjate. No, kada sletite na otok Down Under svaki sat boravka će vam biti kratak. Australija je površinom šesta zemlja po veličini u svijetu, 136 puta je veća od Hrvatske i prekrila bi tri četvrtine Europe. Za obilazak cijele Australije trebalo bi izdvojiti najmanje godinu dana, kako bi ju se obišlo samo prateći njezine obale. U Sydneyu ćete vidjeti poznatu Opera House i Harbour Bridge, dva najpoznatija australska simbola, a svi ostali dijelovi grada će vas podsjećati na europske metropole. Znamenita građevina Queen Victoria Building nalazi se u centru Sydneya, a u njoj se nalaze skupe trgovine poznatih marki iz cijeloga svijeta. Na putu do nje, krenete li od Opere Housea, proći ćete kroz Royal Botanic Garden i sydneysku katedralu St. Mary. Ako vas ne muči strah od visine, popnite se na 360 metara visok Sydney Tower s kojega ćete imati cijelu Sydneysku luku na dlanu. Sydneyska luka proglašena je najljepšom lukom na svijetu i bez dvoumljenja bih to mogla potvrditi. Za boravka u Sydneyu svakako preporučam odlazak na jedan od dnevnih cruiseva u kojem ćete pomno moći razgledati luku, Darling Harbour i Manly beach, te cijeli Sydney City s mora. I za kraj obilaska Sydneya, nikako ne propustite vidjeti Bondi beach, jednu od najpoznatijih plaža svijeta na kojoj surferi hvataju valove tokom cijele godine.

Način života
U Australiji se živi sasvim drugačijim tempom života. Radnim danima i vikendom radi se u samo u jednoj smjeni (9-17h). Nakon 17 sati rade samo pubovi i rijetke trgovine te restorani s brzom hranom uz cestu. Puno se više spava nego u Hrvatskoj. Prosječan Australac budi se u 7 sati, a ide u krevet najkasnije u 22.00 i sve je uređeno prema tome. Večernje vijesti na tv postajama počinju u 18 sati, a odmah nakon toga počinje noćni program koji se kod nas emitira iza 23 sata. Sve generacije su prilagođene tome. Mladi izlaze u grad oko 19-20 sati, a već oko 1 sat u noći diskoteke se zatvaraju. Noćni život Sydneya vrlo je raznolik, ali ograničen na vikend. Petkom i subotom ulice George street i Rocks su prepune skupih automobila osvijetljenih neonskim svjetlima, a ispred diskoteka se čeka u nepreglednim redovima za ulaz, dok su iste te ulice nedjeljom navečer potpuno prazne. Sydney je vrlo tolerantan obzirom na seksualno opredjeljenje pa se tako ondje nalazi jedna od najvećih gay zajednica na svijetu. Ima puno lokala i barova gdje se okupljaju gay parovi, najviše na King's Crossu.

Gastro kutak
Ukoliko volite dobro popiti i pojesti, onda ste u pravoj zemlji. Australija vam osim domaće kuhinje, koja je odlična, nudi i kuhinje iz cijeloga svijeta, tako da nikako ne možete ostati gladni. Cijene hrane i pića nisu skupe, ovisno gdje jedete, ali u globalu podjednake su kao u Hrvatskoj. Australska kuhinja je uglavnom mediteranskog tipa. Riba je svježa iz oceana tako da možete pojesti što god poželite iz mora, a ukoliko ste više ljubitelj mesa, imat ćete gdje pojesti i prvoklasan steak.  Australci uglavnom piju pivo, mada imaju odlična australska crna vina. Pivo im nimalo ne zaostaje za europskim. Pravome 'pivoljupcu' preporučila bi Crown Lager i Extra Dry, a od vina Chardonnay iz Hunter Valleya. Postoje trgovine u kojima možete kupiti pića iz cijeloga svijeta, pa tako i hrvatsko pivo i žestoka pića. Uočite li oznaku BYO – bring your own, to znači da na to mjesto možete donijeti i piti svoje vino, što je još jedna od povlastica koje vam nudi ova gurmanska zemlja. Ukoliko volite eksperimentirati s hranom, možda budete zainteresirani kušati jela od klokana ili krokodila.

Stanovništvo
Australija je klasična zemlja useljavanja u kojoj se svatko može osjećati 'free as a bird'. Jedino pravo starosjedilačko australsko stanovništvo su Aboridžini. Riječ 'aboridžin' znači 'od početka', a Aboridžini vjeruju da se u Australiji nalaze od početka vremena. Danas se u Australiji vode velike borbe s asimilacijom aboridžinskog stanovništva. Postoje tri neslužbene kategorije aboridžinskog stanovništva. Aboridžini koji su se u potpunosti urbanizirali, žive u gradu, voze automobile, pohađaju škole i fakultete. U drugu kategoriju spadaju Aboridžini koji također žive u gradovima, ali se ne snalaze u gradskom životu, često imaju financijskih problema, problema sa sporazumijevanjem i nerijetko se predaju alkoholu. Ostali Aboridžini žive u rezervatima u unutrašnjosti i na sjeveru. Hrane se prikupljenim plodovima, korijenjem i sitnim životinjama, te vjeruju u nevidljivi svijet duhova. U gradu ćemo ih sresti kako sviraju njihov poznat narodni instrument diggeri-doo; drveni rog velikih proporcija. To su najčešće mladi Aboridžini koji na taj način zarađuju za studij, ali ima i starijih. Svi ostali stanovnici Australije su doseljenici sa svih strana svijeta.
Do kraja Drugog svjetskog rata 90 posto australskog stanovništa činili su doseljenici iz Velike Britanije. U kasnijim godinama naselili su je Europljani, najviše Talijani, Grci, Makedonci, Hrvati, Nijemci, Španjolci i Kinezi. U Australiji živi približno 105 tisuća ljudi hrvatskoga porijekla, od toga pola njih je rođeno u Hrvatskoj te se iselilo u jednom od većih valova iseljavanja u drugoj polovici 19. stoljeća. Okupljaju se svakodnevno u hrvatskim klubovima. Najveći na području Sydneya su King Tom i Hajduk. Australci (slang Aussie) su stanovnici Australije koji se smatraju Australcima, jer su njihove bake i djedovi, te majka i otac rođeni u Australiji. Njih je najmanje, ali kako su oni ponosni na to što su Aussieji, tako se sve ostale nacionalnosti ponose svojom zemljom iz koje su došli na otok. Zanimljiv primjer funkcioniranja multikulturalnosti na otoku na koji je svatko dobrodošao, gdje se svatko može osjećati prihvaćeno i na kojemu nema gužve jer je gustoća naseljenosti svega dva stanovnika po četvornom kilometru.
Priroda
Ono što će vas najviše okupirati kada jednom odlučite putovati Australijom je njezina prekrasna, očuvana i netaknuta priroda. Australci iznimno drže do jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta kojih nema nigdje drugdje na svijetu. One su specifične po tome što su se razvile odvojeno od ostalih dijelova svijeta. Prva razlika koju ćete uočiti su najrazličitije vrste ptica koje će letjeti oko vas. Velik broj vrsta papiga u šarenim bojama će slobodno letjeti oko vas. Ukoliko budete nešto grickali brzo će vam se pridružiti čaplje, pelikani, galebovi... Šerenilo pokretnih boja koje vam lete nad glavom zbilja stvara osjećaj kao da ste u raju. Na klokane, najprepoznatljiviji simbol Australije, naići ćete kuda god krenuli van središta grada. U blizini manjih gradova u zaleđu Sydneya naviknuti su na ljude, te se dolaze hraniti u obližnji parkove i ljenčariti u hladu. Klokani u sumrak predstavljaju opasnost za ljude na prostorima uz autocestu. Tada u čoporima znaju prelaziti prometnice, što često puta izaziva prometne nesreće. Australiija je zemlja nacionalnih parkova. Kuda god krenuli prolaziti ćete kroz nacionalne parkove. Najpoznatiji i onaj kojega svakako morate vidjeti u sklopu posjeta Sydneyu je Blue Mountains, a odmah potom Jenolan Caves (drugi po veličini nacionalni park u svijetu). Ako imate vremena istražujući Australiju, naići ćete i na pustinju, prašumu, podzemne špilje, planine,zaljeve uz ocean... Preporučila bih još nacionalne parkove Dorrigo, Jervis Bay, Conjola, Port Stephens, Gonno Gonno, Morton, Royal... U svakom slučaju krenuli na sjever ili jug, uz obalu ili unutrašnjost, nećete pogriješiti. Zato od Australije očekujte samo prirodu, i oduševiti će vas. Iz Australije si ponesite brdo sitnih koala i klokana, koliko god vam prtljaga dozvoljava. Ako ostane viška mjesta, kupite si UGG's boots, čizme ili papuče od izvorne australske ovčje vune, koje su kvalitetne, tople i karakteristične, a u Hrvatskoj ćete ih platiti četiri puta skuplje. Rijetko si tko može predočiti tolika prostranstva i toliku udaljenost. U svakom slučaju, ne putujte ukoliko ne mislite odvojiti za Australiju minimalno četiri tjedna.

Hosteler Number 48/49
Season 2013
Hosteler Number 46/47
Season 2012
Hosteler Number 44/45
Season 2011
Hosteler Number 42/43
Season 2011
Hosteler Number 40/41
Season 2010
Hosteler Number 38/39
Season 2010
Hosteler Number 34/35
Season 2009
Hosteler Number 33
Season 2008
Hosteler Number 32
Season 2008
Hosteler Number 31
Season 2008
Find a hostel
Book hostels worldwide (including our hostel in Dubrovnik) on hihostels.com: